Izbornik Informacijski sustav prostornog uređenja

Sudjelovanje HZPR na sastancima EU skupina za pitanja teritorijalne kohezije (NTCCP) i urbani razvoj (UDG) održanim 3. i 4. listopada 2016. u Bratislavi



3. i 4. listopada 2016. godine održani su sastanci Mreže nacionalnih kontakt točaka za teritorijalnu koheziju (NTCCP - National Territorial Cohesion Contact Point) i radne grupe za urbani razvoj (UDG - Urban Development Group) na razini ravnatelja/pomoćnika ministara. Hrvatske sudionice sastanaka bile su ravnateljica mr.sc., Irena Matković i Ingrid Gojević iz Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj.
 
NTCCP – radna skupina za teritorijalnu koheziju
Radna skupina za teritorijalnu koheziju (NTCCP) nastavila je započetu raspravu o utjecaju klimatskih promjena na teritorijalni razvoj i prostorno planiranje te mogućim načinima smanjivanja rizika od utjecaja klimatskih promjena na naselja. Tijekom rasprave iznesena su iskustva država članica o načinima na koje se gradovi danas suočavaju s posljedicama klimatskih promjena i mjerama koje poduzimaju. Veliki značaj stavljen je na prostorno planiranje kao djelatnost koja na sustavnoj razini predviđa provedbu određenih mjera u naravi.
 
Razmatrajući policentrične teritorijalne strukture i teritorijalnu suradnju, sudionici su se kroz raspravu suglasili oko stava da policentrični razvoj treba promatrati u mjerilima Europske unije, nacionalne, regionalne i lokalne razine. Na nacionalnoj i europskoj razini treba osnažiti suradnju koja proizlazi iz diversifikacije prostora, aktivirati suradnju na prostorima manje gustoće i osigurati zakonski okvir za djelovanje i suradnju. Regionalna i lokalna razina pretpostavlja stvaranje zajedničke vizije, nakon čega treba slijediti strateško planiranje i operativne aktivnosti, uz nužno osiguravanje političke volje i aktivnog i uključivog upravljanja prostorom na način da se osigura kontinuitet i sve poprati odgovarajućim marketingom i brendiranjem. ESPON izrađene analize policentričnog razvoja zasniva na temelju tri kriterija: hijerarhiji urbanih naselja s obzirom na dostupnost javnih funkcija, postojanju veza naselja s bližom okolicom, regijom i drugim zemljama EU te postojanjem uspostavljenih teritorijalnih suradnji. Sve ovo poslužilo je nastojanju da se prepoznaju potencijali budućeg razvoja i jačanja policentričnog sustava, a različiti koncepti razvoja ilustrirani su studijama slučajeva.
 
Sudjelujući u raspravi, ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj naglasila je, među ostalim, da je policentrična struktura predviđena nacionalnim planskim dokumentima, ali u praksi njeno postizanje ovisi o nizu čimbenika poput geografskih karakteristika i povijesnih uvjetovanosti. Stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti tzv. perifernim područjima, odnosno područjima s niskim potencijalom za policentrični razvoj prikazanim u ESPON-ovom istraživanju, uz posebnu pažnju prema područjima koja u ovom trenutku predstavljaju rubove Europske unije i stoga imaju nešto manje mogućnosti za ostvarivanje teritorijalne suradnje.
 
Predstavnici Luksemburga izvijestili su sudionike sastanka da neformalna radna skupina koja se bavi teškoćama u realizaciji prekograničnih suradnji intenzivno radi, broj sudionika se povećao te je u tijeku analiza prepoznatih teškoća, njihova identifikacija i ocjena utjecaja, nakon čega će se s konkretnim prijedlozima obratiti tijelima Europske komisije radi izrade prijedloga zakonodavnog okvira za njihovo rješavanje.

UDG – radna skupina za urbani razvoj
Izrada Urbane agende za Europsku uniju započela je radom, u tu svrhu osnovanih, partnerstava za sustavnu razradu unaprijed dogovorenih prioritetnih tema. Prva četiri partnerstva (1. Urbano siromaštvo, 2. Inkluzija migranata izbjeglica, 3. Kvaliteta zraka i 4. Stanovanje) prezentirala su svoj dosadašnji rad te predstavila plan za naredno razdoblje. Iznoseći pozitivna i negativna iskustva te razmjenjujući međusobno informacije, nastojali su dati kritički osvrt na ovaj oblik suradnje te prepoznati pozitivne rezultate, ali i poteškoće na koje su pri tom naišli.
 
Temeljem provedene ankete kojom su države članice iskazale interes svojih predstavnika, početkom 2017. godine započet će s radom i sljedeća 4 partnerstva: 1. Radna mjesta i vještine u lokalnom gospodarstvu, 2. Kružna ekonomija, 3. Digitalna tranzicija i 4. Urbana mobilnost. Kriterij za odabir bio je dovoljan interes potencijalnih partnera iz redova predstavnika tijela državne uprave i predstavnika gradova te nominiranje potencijalnih koordinatora s dovoljno kvalitetnim okvirnim planom rada. Budući da je preporuka Europske komisije, kojom se želi postići ravnomjerna zastupljenost država članica u partnerstvima, da njihovi formalni članovi budu iz različitih država, tijekom listopada 2016. potrebno je preispitati nominacije onih u kojima je veći broj predloženih partnera iz iste države te dogovoriti konačne predstavnike. Nakon toga, do sredine studenog, donijet će se definitivna odluka o sastavu pojedinog partnerstva te pristupiti usuglašavanju planova rada. Formalni početak rada posljednja 4 partnerstva predviđa se za sastanak na razini ravnatelja/direktora, planiranom u travnju 2017. godine.
 
Hrvatska je do sada uključena u partnerstvo formirano za prioritetnu temu: “Kakvoća zraka” (MZOIP), a hrvatski predstavnici tijela državne uprave (Ministarstvo poduzetništva i obrta) i gradovi Rijeka i Zagreb iskazali su svoj interes za uključivanje u neka od preostalih partnerstava te će se o konačnoj nominaciji hrvatskog predstavnika u pojedino partnerstvo trebati postići naknadni dogovor. Na sastanku predstavljena namjera osnivanja neformalne radne grupe za praćenje izrade Urbane agende za EU na nacionalnoj razini naišla je na pozitivne ocjene skupa.
 
Osvrtom na HABITAT III konferenciju Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju koja će se održati u listopadu 2016. godine u Ekvadoru (Quito) skrenuta je pozornost na Novu urbanu agendu koja će biti donesena na globalnoj razini te će u odnosu na isti Urbana agenda za Europsku uniju imati operativniju razinu u smislu njene implementacije.
 
Oba radna dana okončana su predstavljanjem plana aktivnosti Malte koja predsjeda EU u prvoj polovici 2017. godine te najavom tema usmjerenih na problematiku država sa specifičnim geografskim položajem - planinskih, otočkih ili rijetko naseljenih država.