Izbornik Informacijski sustav prostornog uređenja

Održan Stručni skup Urbana sanacija

U kongresnoj dvorani Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, u srijedu 26. listopada 2018. godine održan je, u organizaciji Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, stručni skup URBANA SANACIJA. Na Skupu je okupio preko 200 sudionika iz redova ministarstava, županijskih, općinskih i gradski službi koje se bave prostornim uređenjem, prostornih planera, arhitekata i ostalih. Skup je otvorila ravnateljica Zavoda Mr.sc. Irena Matković, obrazlažući potrebu da se, u vrijeme kad je okončanje postupaka legalizacije dalo konkretnije pokazatelje bespravne gradnje, ali kada istodobno bilježimo i druge oblike degradacije prostora kojima nije uzrok bespravna gradnja, pokrene stručna rasprava i pokuša izraditi prijedloge metodologija kojima bi se stanje u tako degradiranom prostoru moglo unaprijediti.
 
Urbana sanacija, kako je određeno Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske, predviđena je za naselja i dijelove naselja u kojima je evidentiran niz negativnih prostornih i društvenih procesa: inicijalna neplanska i nezakonita gradnja, degradacija izgrađene strukture, zagušenost prometom, starenje stanovništva, gubitak gospodarskih aktivnosti, kao i za izgrađene prostore koji su pri širenju gradova ostali zanemareni u smislu razvoja javnih sadržaja i infrastrukture te nerijetko sadrže visok udjel nezakonite gradnje.
 
Dunja Magaš, državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja osvrnula se na rezultate legalizacije, naglasivši i da je prevencija nezakonite gradnje nedvojbeno bila nedovoljno učinkovita i sustav nije zaustavio ovu pojavu. Isto tako, unatoč negativnoj konotaciji legalizacije kao postupka kojim se „nagrađuju“ oni koji su doprinijeli degradaciji prostora, proces legalizacije svakako je doveo do evidentiranja građevina i prostora na kojima takvi zahvati egzistiraju te donio i određena, namjenska sredstva državnom, ali i županijskim, gradskim i općinskim proračunima.
 
Na inicijativu HZPR, početkom listopada 2016. godine šest zavoda za prostorno uređenje kontinentalnog dijela Hrvatske pokrenulo je izradu pilot-projekata kojima je cilj doprinijeti razvoju metodologije za izradu planova sanacije područja nezakonite gradnje. Tijekom skupa, zavodi za prostorno uređenje Zagrebačke, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba, za odabrana naselja ili njihove dijelove predstavili su izrađene pilot projekte, obrazložili postupke njihove izrade te moguća sanacijska rješenja. Važno je da su u tim procesima uspostavljeni dijalozi sa stanovnicima promatranih naselja te su njihovi doprinosi bili važna smjernica za rad. Naglašeno je da su pilot-projekti stručni doprinos za budući razvoj degradiranih područja, kako u prostornom planiranju tako i u realizaciji i ulaganju u razvoj prometne, javne i društvene infrastrukture.
 
U stručnim izlaganjima koja su slijedila arhitektica Sunčana Habrun (HZPR) prezentirala je konkretne rezultate procesa legalizacije, prof.dr.sc. Tihomir Jukić osvrnuo se na brownfield područja, prof.dr.sc. Anka Mišetić s Arhitektonskog fakulteta dala je osvrt na sociološku komponentu ilegalne gradnje, dok je arhitekt Damir Sekulić izlaganjem bavio ulaganjem u strategiju, edukaciju i prevenciju kao načine očuvanja prostornih resursa.
 
U zaključcima skupa mr.sc Matković zaključila je da je danas gotovo svaki prostorni plan ujedno i plan kojim se rješavaju određeni prostorni problemi te neminovno provodi i neki oblik urbane sanacije na područjima koja to zahtijevaju. Istaknula je metodološke iskorake prikazane kroz pilot-projekte, od izuzetno kvalitetnih prostornih analiza, preko utvrđivanja i vrednovanja scenarija razvoja, do uključivanja stavova građana u planski proces u najranijoj fazi.



foto: Ines Ličina


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika